Koncepcija sabora

Koncepcija sabora

 

 koncepcija sabora

Kada su začetnici ideje o organizovanju Sabora frulaša Srbije ,,Oj Moravo” Milovan Pravdić, Brane Milovanović i Radovan M. Marinković, na predlog pesnika Branka V. Radičevića – Mačiste, otišli na planinu Javor da traže savet od flautiste Miodraga Mila Azanjca, dogovorili su se da ne kopiraju postojeće sabore, već da u Prislonici naprave nešto sasvim drugačije. Novo i neobično. Od samog početka Sabor je zamišljen ne samo kao takmičenje frulaša, već kao smotra izvornog, narodnog stvaralaštva u širem smislu te reči. Bilo je to 1988. godine.

Godinama kasnije, besedio je profesor Azanjac: „ Sabor je iznedrio mnogo toga što do sada nismo susretali na saborima širom Srbije”.

Prirodno, svetkovina fruli u čast se nije mogla zamisliti bez Bore Dugića, već tada, svetski priznatog umetnika na ovom instrumentu. Stupili su u kontakt sa Borom Dugićem i Sabor je mogao da počne. Od osnivanja, do danas, starešine Sabora frulaša Srbije bila su samo dvojica ljudi: Miodrag Azanjac i Bora Dugić. Do tada, ni na jednom sličnom saboru nije postojala funkcija starešine. Njegov zadatak je bio i ostao da se brine i stara o visokom umetničkom kvalitetu programa i da ne dozvoli da ova manifestacija sklizne u estradu, površnost i kič.
Osim po koncepciji, raznovrsnom i sadržajnom programu ono što Sabor frulaša Srbije ,,Oj Moravo” svrstava u red najznačajnijih manifestacija izvornog – narodnog stvaralaštva je i činjenica da je celo saborište uređeno kao etno dvorište, da je pod šatrama (a nema ih mnogo) zabranjena muzika sa razglasa. U saradnji sa mladim umetnicima Street arta oslikavaju se zidovi u centru Prislonice sa motivima frule i narodnog života.  Dakle, to nije seoski vašar, kako se često predstavljaju manifestacije u ruralnim sredinama, već istinska svetkovina frule, tradicije i običaja srpskog naroda, koja neguje izvorno narodno stvaralaštvo u oblasti sviranja na fruli i drugim srodnim instrumentima.
Šta je njegov cilj, koji je to koncept koji ga razlikuje od drugih sličnih smotri i koji traje već 32 godine? Koji su to „stubovi” , kako je govorio profesor Azanjac, na kojima Sabor frulaša Srbije „Oj Moravo” počiva:

1. Takmičenje za zlatnu frulu

Na Saboru se za zvanje najboljeg, takmiče frulaši koji su to pravo stekli na regionalnim predtakmičenjima u Vranjskoj Banji, Boljevcu, Igrošu kod Brusa, Rači, Osanici kod Žagubice i Iđošu kod Kikinde. Na završnoj manifestaciji u Prislonici nastupi 60- 80 takmičara, dok ih kroz predtakmičenja prođe 250-300.
Samo takmičenje održava se u  kategorijama:
  • izvorno sviranje na fruli;
  • savremeno sviranje na fruli;
  • dueti u izvornom sviranju i dueti savremenom sviranju;
  • mladi frulaši do 12 godina, mladi frulaši 12-16 godina, mladi dueti.
 Po pravilima takmičenja, od frulaša se traži da sviraju numere iz kraja iz koga potiču, na način i stilom kojim se nekada sviralo i to je karakteristika izvornog načina. Da se ne ostane samo na tradiciji brinu mladi naraštaji koji pokazuju i dokazuju da se na fruli može svirati i neka druga muzika, kao što je zabavna, filmska, rok, džez i etno džez. Sabor im u tome pruža podršku, negujući savremeni stil sviranja na štimovanim instrumentima i uz pratnju orkestra.

2. Stvaralački i obrazovni karakter

Kroz škole frule i muzičke kolonije frula i flauta kod mladih polaznika se razvija istančan muzički ukus, kao suprotnost kiču i folk paradi. Razvija se svest da u srpskoj tradiciji, odnosno fruli, leže koreni umetničke nadgradnje, odnosno flaute, kao njenog stabla. Profesor Azanjac je besedio i to je moto Sabora frulaša Srbije: ,,U osnovi svakog saborskog, narodnog okupljanja, pa i ovog u Prislonici jeste briga o korenu i stablu jednog naroda. A koren srpskog naroda nezamisliv je bez zvuka frule”.
-Sve veći broj mladih na fruli svira dela klasične muzike, a ad hoc orkestar frula i flauta, jedinstven u svetu, izvodio je na 25. Saboru dela Baha, Mocarta, Vebera, pod umetnilkim vođstvom flautiste Katarine Vračar Azanjac.
-U saradnji sa Opštinom Rača održava se Frulaška akademija koju vodi maestro Bora Dugić. Na njoj učestvuju najbolji mladi frulaši Srbije pripremajući se za nastup u Prislonici i usavršavajući svoje umeće pod starešinstvom Bore Dugića.
Sabor organizaciono, savetodavno i finansijski pomaže i druge škole frule poput jedinstvene škole frule u Brusu koju vodi Milutin Cvejić i koju pohađa 30- 50 polaznika, od kojih većinu čine devojčice, zatim školu frule u Osanici koju je vodio pok. Ivan Tomić itd.
Konkurs za savremenu kompoziciju na fruli inspirisanu narodnom tradicijom se raspisuje već četiri godine, na predlog našeg istaknutog etnomuzikologa prof. dr Dimitrija Golemovića. Cilj je da se kod mladih frulaša podstakne stvaralački i kreativni duh, da formiraju sopstveni frulaški opus. Sabor štampa notnu svesku sa pristiglim i nagrađenim  kompozicijama.
Literarni konkurs za najlepšu pesmu o fruli ,,Momčilova frula”  u saradnji sa Bibliotekom ,,Braća Nastasijević” iz Gornjeg Milanovca podstiče pesnike da inspirisani jednom od najlepših pesama naše poezije daju doprinos  osobenoj programskoj koncepciji Sabora. Konkurs je bijenalni, a u štampani Zbornik  ulazi po jedna pesma od svakog pesnika.
 –Vajarska kolonija naivne umetnosti, kao deo programa Sabora, svoje uporište nalazi u izrezbarenom krstu patrijarha Pavla, koji se čuva u riznici manastira Vujan. Ovi radovi, ne samo da ulepšavaju prostor saborišta, već nas podsećaju ko smo, šta smo i gde su nam koreni.

3. Negovanje izvornog stvaralaštva u drugim oblastima narodnog života

U pratećim programima Sabora frulaša Srbije nastupaju  igračke i pevačke grupe, organizuju se izložbe frula i starih muzičkih instrumenata, izložbe rukorada, starih zanata, pripremanje starih jela, pesničke večeri koje za temu imaju frulu…
Smotre graditelja frula iz cele Srbije i regiona su sastavni deo Sabora. Frule se na licu mesta dorađuju, štimuju, prodaju, razmenjuju se iskustva.
Razmena programa sa organizatorima predtakmičenja i sa ,,Carevčevim danima” u Velikom Gradištu. Pobednik Sabora frulaša Srbije nastupa na ,,Carevčevim danima”, a pobednik ,,Carevčevih dana” gostuje u Prislonici.

4. Besedništvo

Sabor u Prislonici je jedini sabor narodnog stvaralaštva na kome se besedi. U početku je to bilo na temu „Srpski narod pravednik ili grešnik” a kasnije na razne druge, aktuelne teme, od značaja za umlje, moral i opstanak srpskog naroda. Kao prilog ovom konceptu, svake godine, velikani našeg glumišta igraju monodrame o znamenitim ličnostima srpske istorije.

– Domaćin Sabora:

Po drevnom srpskom običaju svaka svetkovina (svadba, rođendan, ispraćaj u vojsku, tugovanka i veselje) ima svog domaćina. A domaćin je nekadašnji čauš , vođa svatova, glasnik (u epici je poznato ono:,,Knjigu piše i šilje čauša”). On, domaćin poziva, prima i ispraća goste, o svemu ih obaveštava, širi vedro raspoloženje. Ponaša se saborno.
Domaćin otvara Sabor prigodnom besedom o fruli i srpskoj kulturi. Domaćini Sabora frulaša su bile mnoge istaknute ličnosti srpske kulture: Dobrica Erić, Ratomir Rale Damjanović, Antonije Isaković, Lepa Milanin, Ljubivoje Ršumović, Svetislav Božić, Zoran Hristić, Miodrag Azanjac, Bora Dugić, Dragoslav Dević, Dimitrije Golemović, Branko Đurović, Milić Stanković – Milić od Mačve, Nenad Ljubinković, Budimir Košutić, Dragomir Antonić, Slavica Đukić Dejanović, Živorad Ajdačić.

– Monodrame:

Kao deo pratećeg programa svake godine, u ambijentu starog seoskog dvorišta, igraju se pozorišne predstave o znamenitim ličnostima srpske istorije: Milunka Savić, Čučuk Stana, vladika Nikolaj Velimirović, Karađorđe, knjaz Miloš, carica Milica, Nadežda Petrović, Lujza Mišić, kneginja Ljubica, Živojin Mišić…Prislonica je imala čast da ugosti velikane srpskog glumišta poput Ljube Tadića, Petra Kralja, Sonje Jauković, Tihomira Stanića, Stojana Dečermića, Biljane Đurović, Jelene Mile, Vesne Stanković, Ljubomira Tadića, Nebojše Kundačine, Lepomira Ivkovića, Dejana Cicmilovića…

5. Seoski turizam

 Prislonica je, svojevremeno, bila pionir u seoskom turizmu na teritoriji opštine Čačak. Dolazili su tu, na obronke Vujna, turisti iz mnogih evropskih zemalja, a onda je sve to, postepeno, zamrlo. Jedan od ciljeva Sabora je da oživi i podstakne ovu privrednu delatnost, da se selo ulepšava i razvija, a mladi podsticali za ostanak i opstanak na dedovini.
U saradnji sa časopisom ,,Moja lepa bašta” bira se najlepše seosko dvorište u Prislonici, čime čitavo selo postaje aktivni učesnik manifestacije.
Kao deo pratećeg programa Sabora svake godine jedan grad iz Srbije predstavlja svoju kulturnu, turističku i privrednu ponudu u okviru programa Moja Srbija.

6. Svetlosti pravoslavlja

 Sabor se organizuje u vreme letnjeg Aranđelovdana i deo priredbi se, po tradiciji, održava u porti manastira Vujan, sa porukom da negujemo i čuvamo pravoslavlje, svetosavlje, našu duhovnost i istoriju.
Sabor frulaša Srbije je imao čast da ga posete Njegova Svetost Patrijarh srpski Gospodin Pavle i vladika žički Stefan.

7. Naučno – istraživački karakter Sabora

-U saradnji sa Fakultetom muzičke umetnosti iz Beograda profesori i studenti odseka za etnomuzikologiju tokom Sabora beleže etnomuzikološke zapise, negujući tako i čuvajući od zaborava tradicionalni način sviranja na fruli. Mnogo diplomskih i seminarskih radova na FMU urađeno je o fruli i frulašima. Na FMU čuvaju se fonografski i melografski zapisi načinjeni u Prislonici. To je bogata arhivska građa za neka buduća pokoljenja koja će proučavati kulturni život, običaje i tradiciju u Srbiji na kraju 20. i početkom 21. veka. Mnogi studenti koji su letnju praksu obavljali na Saboru u Prislonici danas su doktori nauka.
– Na okruglim stolovima o fruli proučava se stil i tehnika sviranja na ovom instrumentu, način izrade i održavanja, razmenjuju iskustva. Iz različitosti razvija se i jača duh tolerancije i stvaraju prijateljstva izvođača koji dolaze iz svih krajeva naše zemlje.

8. Izdavačka delatnost

U skladu sa raspoloživim, skromnim finansijskim sredstvima Sabor frulaša redovno ili periodično objavljuje i štampa:
– Audio i video izdanja: DVD – Sabor frulaša, CD –Zlatne frule, video snimci  komplatne manifestacije koji se rade svake godine.
– Knjige:
   Marinković, M. Radovan, Rajičić, Zoran, Sabor frulaša Srbije ,,Oj Moravo“1988-2013., Turistička organizacija Čačka, Čačak, 2013.
   Azanjac Miodrag; Rajičić, Zoran (prir), Srpska umetnost flaute, frula – flauta od iskona, Turistička organizacija Čačka, Čačak, 2018.
   Jevtović, Bratislav (prir), Besede pod Vujnom, TV Galaksija 032, Čačak, 1995.
  Rajičić, Zoran i Danilović Majo (prir) Zbornik najlepših pesama o fruli,Turistička organizacija Čačka, Biblioteka ,,Braća Nastasijević” Gornji Milanovac, Čačak, 2018.
– Časopisi:
List Frula, koji izlazi jednom godišnje.
Notna sveska sa kompozicijama o fruli.